selomozgovo


Go to content

Lekovitost

Kozije mleko ima nutritivne i zdravstvene prednosti pred kravljim mlekom, pre svega bolju probavljivost i antialergijska svojstva. Ima specifican miris ne prihvatljiv za mnoge potrosace.



Ispitivanja vaznosti kozijeg mleka su uglavnom iz medicinskih istrazivackih centara i ukazuju na terapeutske i zdravstvene potrebe. Zapazeno je da masne globule koziejg mleka usitnjene mehanickim putem nose sa sobom enzim ksantin-oksidazu, koja se oslobada i penetira u intestinalne zidove i prelazi u krv. Ona u krvi stimulise povecano oslobadanje holesterola, koji stvara sloj masnog materijala na zidovima krvnih sudova. Tada se enzim ksantin-oksidaza izlucuje iz organizma bez bitne absorpcije. Estri glicerola su veci u kozjem mleku, sto je znacajno u ishrani novorodencadi. Kozje mleko ima manje oroticne kiseline, koja ima vaznu ulogu u sindromu masne jetre, problemima sa holesterolom. Osobe koje su alergicne na kravlje mleko su ustvari osetljive na oslobadanje kolicine histemina. Tako oslobodeni histamin proizvodi simptome koji se stvaraju u intraceluarnom prostoru limfne zlezde.



Kozije mleko po sastavu, osobinama i po bioloskoj i energetskoj vrednost ne zaostaje za kravljim mlekom, ovo mleko ima vecu hranljivu i biolosku vrednost od kravljeg mleka zato sto ima veci sadrzaj bioloske punovrednije surutkine belancevine.



Kozje mleko je pogodno za tretmane astme, ekcema, migrene, stomacnih problema.

Kozje mlijeko, prema svom kemijskom sastavu, fizikalnim i organoleptickim svojstvima, veoma je slicno kravljem iako za pojedine sastojke postoje znacajne razlike. Kozje mlijeko, kao i proizvodi od njega (sirevi), izrazito su bijele boje, buduci da b-karoten sadrze tek u tragovima. Za kozje mlijeko karakteristican je "kozji okus i miris" koji potjece od kapronske, kaprilne i kaprinske masne kiseline, koje su dijelom prisutne i kao posljedica spontane razgradnje mlijecne masti

Mlijecna mast
Udio mlijecne masti u kozjem mlijeku iznosi od 2,5 do 4,5 %. U mlijeku se nalazi u obliku masnih globula, promjera od 2 do 3 mikrometra (kozje), odnosno od 3 do 8 mikrometara (kravlje).
Sitnije masne globule u kozjem mlijeku bolje su dispergirane sto osigurava bolju homogenost, a brza hidroliza masnih kiselina pridonosi boljoj probavljivosti u odnosu na kravlje mlijeko, sto je osobito vazno u prehrani djece s problemom crijevne malapsorpcije. Mlijecna mast kozjeg mlijeka bolje se resorbira u probavnom sustavu, zbog brze enzimatske razgradnje.
Kozje mlijeko probavi se za oko 40 minuta, a kravlje za otprilike dva i pol sata
Bolja probavljivost, izrazen alkalitet i visi puferni kapacitet karakteristike su prema kojima se kozje mlijeko znacajno razlikuje od ostalih vrsta mlijeka. Zbog toga se preporucuje u prehrani djece, bolesnika i rekonvalescenata. S kozjim mlijekom postignuti su dobri rezultati u lijecenju raznih poremecaja apsorpcije u pacijenata koji pate od hiperlipoproteinemije, srcanih bolesti, djecje epilepsije, fibroznih cista, bolesti zuci i zucnih kamenaca.
U djece hranjene kozjim mlijekom zabiljezen je brzi rast, veca tjelesna masa i bolja mineralizacija kostiju u odnosu na djecu hranjenu kravljim mlijekom.
Mlijecna mast kozjeg mlijeka sadrzi konjugiranu linolnu kiselinu, za koju je dokazano antikancerogeno djelovanje. Brojna su istrazivanja koja potvrduju da kozje mlijeko ima antikancerogena svojstva. Sadrzi i manje kolesterola (10 mg/100 g) u usporedbi s kravljim (13 mg/100 g).
Proteini
Kozje mlijeko je prema udjelu proteina veoma slicno kravljem, a razlike su utvrdene u aminokiselinskom sastavu i relativnom odnosu pojedinih vrsta proteina. Proteini mlijeka sastoje se od kazeina i proteina mlijecnog seruma (albumina, globulina). Hranidbena vrijednost proteina ovisi o udjelu pojedinih aminokiselina koje se apsorbiraju u probavnom sustavu. I proteini kozjeg mlijeka probavljiviji su od proteina kravljeg mlijeka, a apsorpcija aminokiselina je efikasnija. Jednom casom osigurava se 17,4 %, a kravljim 16,3 % dnevne vrijednosti. U preradi mlijeka u sir osobito je znacajno vrijeme zgrusavanja i cvrstoca grusa, sto ovisi o sastavu proteina mlijeka.
Grus od kozjeg mlijeka probavljiviji je zbog njegove manje cvrstoce, a vrijeme zgrusavanja krace u usporedbi s kravljim mlijekom.
Laktoza
Kozje mlijeko sadrzi manji udio laktoze u odnosu na kravlje mlijeko, sto je prednost za osobe koje ne podnose laktozu. Kod takvih osoba dio laktoze ostaje nehidroliziran i pri tome se ne apsorbira u tankom crijevu. Nepodnosljivost laktoze je stanje koje nastupa kao posljedica neresorbirane laktoze. Pojedini istrazivaci utvrdili su da kozje mlijeko sadrzi ologosaharide koji djeluju protuupalno i da pridonose laksoj probavljivosti, osobito u slucaju poremecene crijevne funkcije.
Vitamini i mineralne tvari
Iako je sadrzaj mineralnih tvari u kozjem i kravljem mlijeku opcenito dosta slican, kozje mlijeko sadrzi 13 % vise kalcija, 25 % vise vitamina B6 ; 47 % vise vitamina A, kalija 134 % vise, niacina triput vise i bakra 4 puta vise. Za mineralizaciju kostiju osobito je vazna uloga kalcija i fosfora. Jednom casom kozjeg mlijeka osigurava se 32,6 % dnevne vrijednosti za kalcijem i 27 % za fosforom, u usporedbi s kravljim mlijekom 29,7 % (za kalcijem) i 23,2 % (za fosforom). Kozje mlijeko moze pomoci i u prevenciji visokoga krvnog tlaka i ateroskleroze. Kozje mlijeko dobar je izvor kalija, esencijalnog minerala za odrzavanje normalnoga krvnog tlaka i funkciju srca. Casa kozjeg mlijeka sadrzi 498,7 mg kalija, te se na taj nacin osigurava 14,2 % dnevne vrijednosti. Kozje mlijeko takoder sadrzi 27 % vise antioksidanta selena od kravljeg mlijeka. U odnosu na kravlje, kozje mlijeko sadrzi manje folne kiseline, vazne u sintezi hemoglobina.
Prehrambena i terapeutska vrijednost
Prehrambenu vrijednost kozjeg mlijeka odreduje njegova energetska vrijednost, sadrzaj esencijalnih masnih i aminokiselina, sadrzaj vitamina i mineralnih tvari, kao i njegova probavljivost. Energetska vrijednost kozjeg mlijeka iznosi od 60 do 75 kcal/100 g, ili od 25 do 313 kJ/100 g, i priblizno je jednaka kao i kravljeg mlijeka.

Na ljekovitu moc kozjeg mlijeka upozorio je jos davno i Hipokrat, istaknuvsi da sirutka dobivena od kozjega mlijeka ima ljekovita svojstva. U 19. stoljecu lijecenje sirutkom od kozjeg mlijeka bilo je vrlo djelotvorno kod upale pluca, zutice, reume, uloga (gihta). Kozje mlijeko preporucalo se oboljelima od tuberkuloze, najrasirenije smrtonosne bolesti u to vrijeme.
Alergija na proteine kravljeg mlijeka ili druge alergene cesta je pojava u dojencadi i djece. Simptomi alergije cesto se javljaju u dobi od 2. do 4. tjedna zivota, zbog nedovoljno razvijenoga crijevnoga imunoloskog sustava, a osobito u prvih 6 mjeseci zivota.
Kozje mlijeko karakterizira i znacajna terapeutska vrijednost za ljudsko zdravlje, a cesto se preporucuje osobama alergicnima na protein kravljeg mlijeka (b-laktoglobulin)
Alergijska reakcija na protein kravljeg mlijeka moze se manifestirati na razlicite nacine i na raznim organima. Ukoliko se radi o probavnim organima, moze doci do povracanja, proljeva, bolova u trbuhu (kolika), a ako se radi o dojencetu njegovo napredovanje je usporeno. Patofizioloski simptomi klinicki se manifestiraju na tankom i/ili debelom crijevu. Tipicni su simptomi tankog crijeva gubitak tjelesne mase, osjetljivost i proljev. Krvavi proljev, sluz u stolici, edem, crvenilo koze i manji cirevi simptomi su patoloskih reakcija debelog crijeva. Odgovor disnih organa na alergijsku reakciju je bronhitis, suzenje bronha, sto otezava normalno disanje. U prvom mjesecu zivota dojencadi ceste su pojave urtikarije, odnosno razliciti oblici dermatitisa. Istrazivanja provedena u Svedskoj potvrdila su kako je kravlje mlijeko bilo glavni uzrocnik kolika u 12 do 30 % djece u dobi do 3 mjeseca. Kolike se zapazene i u dojencadi cije su majke pile kravlje mlijeko. U starije djece utvrdena je intolerancija na proteine kravljeg mlijeka u oko 20 % slucajeva. Oko 40 % pacijenata osjetljivih na proteine kravljeg mlijeka dobro je podnosilo proteine kozjeg mlijeka. Kravlje mlijeko ne preporucuje se u prehrani dojencadi prije navrsene prve godine zivota. Opcenito se smatra da ga djeca alergicna na mlijeko nakon trece godine zivota mogu uzimati bez ikakvih posljedica. Zato lijecnici u tom razdoblju zivota djece, ali i odraslih osoba, kao zamjenu preporucuju konzumaciju kozjeg mlijeka.


Back to content | Back to main menu