selomozgovo


Go to content

Novi brendovi

Porodicna farma koza sa mlekarom za preradu kozjeg mleka "Selekt-milk" u Indiji, jedan je od najvecih i najsavremenijih pogona te vrste u Evropi, sa planom da, ukoliko dobije odgovarajucu podrsku drzave, snabdeva ovim izuzetno zdravim proizvodima predskolske, skolske, zdravstvene i socijalne ustanove u zemlji, i ostvari izvoz te retke robne marke na probirljivo evropsko trziste."Nasa je ideja da otkupljujemo svo kozje mleko u Vojvodini, jer to dozvoljavaju kapaciteti mlekare u kojoj moze da se preraduje od 12.000 do 15.000 litara mleka dnevno", izjavio je u intervjuu Tanjugu vlasnik i osnivac kompanije "Selekt milk" Milovan Bulatovic ukazujuci da bi to pomoglo i ponovnom razvoju kozarstva koje je gotovo zamrlo u Srbiji.


"Radi toga cu", dodao je on, "predstaviti jedan projekat i podneti zahtev Fondu za razvoj Republike Srbije u vezi sa otkupom mleka sa svih preostalih farmi koza u Vojvodini".
"Kada bi taj projekat podrzala drzava onda bi mogli da snabdevamo decja obdanista i druge predskolske i skolske ustanove i zdravstvene centre, ustanove socijalne zastite, penzionere i druge korisnike, jer bi ovaj proizvod sasvim sigurno, ukoliko moja firma to finansijski izdrzi, trebalo da se nade u buducnosti cak i u apotekama", naglasio je Bulatovic. Na zapadu se, naime, kozje mleko, surutka, jogurt i drugi proizvodi od te vrste mleka, smatraju gotovo za lek, tako da bi, uz odgovarajucu marketinsku podrsku, surutka od kozjeg mleka mogla da postane srpski izvozni brend."Jer", izjavio je Tanjugu Bulatovic, "najzdravija je upravo surutka od kozjeg mleka, koje gotovo da na evropskom trzistu i nema, ili se moze samo veoma retko naci, sto bi mogla da bude i sansa nase zemlje da sa ovom zaista posebnom robnom markom ostvari uspesan izvozni rezultat".

U Evropi su, naime, svi orijentisani na male farme od 250 do 300 grla koza, a u zemljama gde je kozarstvo razvijeno to je tradicija duga od jednog i po do dva veka, pri cemu se oni bave samo proizvodnjom specijalnih vrsta sireva. "U Srbiji, medutim, mozemo da proizvodimo od koza sir, jogurt, mleko i surutku, sto je veoma vazno. Jedino sto ce kod nas malo teze ici u navikavanju na ovu vrstu mleka, posto je neophodno da se ljudi prvo dobro obaveste i edukuju o izuzetno korisnom uticaju kozjeg mleka, a narocito surutke na ljudsko zdravlje, pogotovo najmladih i sportista", kaze Bulatovic. On dodaje da kod nas jos nije ni ukinut zakon o zabrani cuvanja koza, a svima je dobro poznata razlika izmedu kozijeg i kravljeg mleka (po uticaju na zdravlje). "Posto 'Selekt milk' proizvodi sirovo mleko nekoliko puta bakterioloski ispravnije nego sto to zahteva Evropska Unija za pasterizovano mleko, mislim da cemo veoma brzo biti u situaciji da na trziste izademo i sa prodajom nepasterizovanog mleka", istice Bulatovic.

To znaci, objasnio je vlasnik kompanije, da se radi o pomuzenom kozjem mleku, separirano, ohladenom na cetiri stepena celzijusa, koje onda takvo odmah ide u prodaju.
Takve dve farme postoje i u Italiji, pri cemu smo uporedivali "Selektovo" mleko sa njihovim od koga je ovo nase bakterioloski ispravnije, predocio je Bulatovic. Posto bakterioloska ispravnost zavisi iskljucivo od higijene i ishrane, odnosno od toga "kako koze uvece nahranite, tako sutra muzete", "stado koje sada na nasoj porodicnoj farmi broji oko 350 grla, kao i sa farmi od nasih kooperanata, iskljucivo se namiruje domacom hranom".
"Selekt milk" raspolaze sopstvenim poljima za uzgoj kvalitetne hrane za koze koje jedu, uglavnom, detelinu koja nije prskana niti dubrena vestackim dubrivom, zatim kukuruz, zob i jecam, a suncokretova i sojina sacma koje se dodaju imaju sertifikat koji garantuje da nisu genetski modifikovane. Bulatovic kaze da je sve pocelo 2003. godine kada je kupio u Nemackoj osnovno kozje priplodno stado od 27 grla, koje danas broji oko 350 koza, jarica i jaraca, a bilo bi gotovo duplo vece da su odmah ostavljali sve zenke za priplod.

Farma i najsavremenija mlekara radena po svim standardima EU, koja je pustena u pogon u maju prosle godine, izgradeni su iz sopstvenih sredstava i uz pomoc kredita dobijenog od Pokrajinskog sekretarijata za nauku i tehnoloski razvoj Izvrsnog veca Vojvodine, predocio je Bulatovic.On kaze da im je novi kredit, za koji su podneli zahtev, neophodan za nabavku opreme za kooperante kako bi i oni na svojim farmama imali iste tehnoloske i higijenske uslove kao i u pogonima "Selekt milka". Jer, recimo, dovoljno je da samo jedna koza oboli (da ima, na primer, mastitis), pa da se pokvari mleko dobijeno od celog stada. Sredstva su im neophodna i za kupovinu pokretne laboratorije, gde se u roku od pet minuta moze utvrditi kakvog je kvaliteta otkupljeno mleko, a proizvodaci odmah znaju koliko su zaradili. Ova indijska mlekara za otkup kozjeg mleka, u zavisnosti od kategorije, placa od 35 do 60 dinara po litri. Bulatovic kaze da je prethodni kredit od Sekretrijata, u ukupnom iznosu od oko 850.000 evra bio vrlo povoljan i sada ga vraca u naturi, isporukama proizvoda "Selekt milka" Institutu u Sremskoj Kamenici, predskolskim i jos nekim ustanovama u Vojvodini.

"Kada bismo dosli u situaciju da nam te institucije to bar pola plate, onda bih mogao dalje da ulazem u proizvodnju i prosirenje asortimana", naglasio je Bulatovic. "Selekt milk" sada trzistu isporucuje, posredstvom velikih trzisnih centara "Merkatora", "Delte", "Rodica", "Idee" i nekih drugih trgovackih kuca u Beogradu i Novom Sadu, vise vrsta proizvoda od kozjeg mleka, medu kojima su: probiotski kozji jogurt, pasterizovano delimicno obrano kozje mleko, polutvrdi punomasni kozji sir, probiotski svezi sir i - fermentisane napitake od kozje surutke: "probiofit-oranz", "probio fit-natur" i "probio fit-tropik". Bulatovic kaze da su spremni za izvoz, za sta su vec dobili izvozni broj, a podnece zahtev i za dobijanje izvoznog broja i za EU, jer za to, kako istice, imaju sve kvalitete mlekare u kojoj je oprema italijanska, a tehnologija nasa posto vec pet godina sve rade u saradnji sa katedrama za mlekarstvo i stocarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. "Selekt milk" je kompanija u kojoj su objedinjene savremena farma koza plemenite rase, mlekara za preradu kozjeg mleka, sa svim neophodnim medunarodnim sertifikatima kvaliteta, kao i pogon za proizvodnju poljoprivrednih masina.

Za sada imaju 16 zaposlenih, a planiraju da ih uskoro bude jos desetak, tako da bi mlekara i farma trebalo u buducnosti da zaposljavaju tridesetak ljudi, a jos toliko bi moglo da zivi na ostalim farmama od kojih bi otkupljivali mleko. Kozarstvo je u nasoj zemlji, upozorava Bulatovic, skoro zamrlo, pogotovo u Vojvodini, a u zadnjih desetak godina je to postalo vidiljivo. On to ilustruje podacima da kada su 2003. godine uvezli osnovno stado visokomlecnih koza, da prethodno 13 godina nije bilo uvoza koza u Srbiju. Ono sto mi znamo, dodao je on, je da Srbija u ovoj delu Evrope ima najmanje grla koza, a da od Ministarstva poljoprivrede i svih drugih nadleznih sada zavisi kakav ce dalje biti odnos prema kozarstvu koje bi, ukoliko se ulozi u tu proizvodnju, marketing i reklamu, moglo da postane nas poseban, veoma cenjen izvozni brend. Postoji, prema njegovim recima, sirovinska baza kod Nisa, a osnivaju se stada oko Cacka i Kraljeva, sto je, medutim, za njihovu mlekaru vrlo daleko pa, bar prema sadasnjoj situaciji, nije isplatljivo da odatle dopremaju mleko.

Malo je poznato da je Srbija do Drugog svetskog rata imala evidentiranih 1,8 miliona grla koza i da je kozarstvo bilo veoma razvijena grana stocarstva, ali je zakonskom uredbom drzanje koza zabranjeno 1954. godine. Tadasnje vlasti obrazlozile su ovu odluku time da su koze najveci unistavaci suma i rastinja i da ih po hitnom postupku treba unistiti i to sto pre.
To je, kako se vidi i ucinjeno, posto danas Srbija ima evidentiranih oko 100.000 grla koza za razliku, recimo od Francuske koja ih ima vise od milion.


Back to content | Back to main menu
Free Web Hosting